Materijali za nastavu
Metodika likovne kulture
Obrazac pripreme..
Informatika
Materijali za predavanje..
Prirodoslovlje
OPIS PREDMETA
Ciljevi:Studenti će kroz sadržaje ovog kolegija spoznati: osnovne karakteristike žive i nežive osobitosti prirode, tvar, energija, materija (osobine), građu stanice, temeljne životne zakonitosti i ekološke principe s posebnim osvrtom na čovjeka i očuvanje njegova zdravlja.
Očekivani ishodi:
- Pravilno tumačiti osnovne karakteristike i osobitosti prirode
- Sustavno promatrati, analizirati temeljne životne zakonitosti
- Samostalno nadograđivati znanja iz prirodoslovlja
- Raditi na razvijanju zdravstvene i ekološke svijesti
- Aktivno sudjelovati u akcijama za zaštitu prirode i zdravlja
Korelativnost i krespodentnost predmeta: Znanja i sposobnosti iz kolegija prirodoslovlje te zdravstvena i ekološka svijest su temelji za usvajanje gradiva iz predmeta Metodika nastave prirode i društva, a donekle i kolegija Pedagoška ekologija.
Pristup učenju i poučavanju Student je obvezan aktivno sudjelovati u nastavi (rasprava, kritičko mišljenje) Sustavno praćenje i prikupljanje nastavne građe (Internet, literatura, plakati, letci i sl.)
Način izvođenja nastave:
1) Frontalno pomoću LCD projektora, grafoskopa, stvarnih predmeta i pomagala
2) Demonstracija (pokus) u skupinama
3) Individualno (Internet, seminari)
4) Terenska nastava
Obveze studenata:
1) Redovito pohađanje nastave i aktivnost na nastavi- pokusi, rasprave (1 ECTS bod)
2) Pismeni ispit nakon 5 sata (1 ECTS bod)- ispit je koncipiran od tipova pitanja koje je lako objektivno bodovati i ocijeniti. Ukupan broj bodova je 50.
Kriterij za ocjenjivanje
1 – 24 = 1
25 – 30 = 2
31 – 37 = 3
38 – 45 = 4
46 – 50 = 5
3) Seminarski rad - (plakat, pokus, prezentacija) - (1 ECTS bod) –ispitna pitanja na usmenom
4) Obvezno sudjelovanje na terenu- ispitna pitanja na usmenom
5) Ispit (1 ECTS bod)- može se izaći tek nakon ispunjenih prethodnih obveza (ocjena srednja vrijednost usmenog i pismenog, ako usmeni nije 1)
Teme za seminare: 1. Virusi, 2. Bakterije, 3. Protisti, 4. Papučica, 5. Alge, 6. Gljive, 7. Poznatije gljive, 8. Kvasci, 9. Gosodarska važnost gljiva, 10. Papratnjače, 11. Golosjemenjače 12. Kritosjenenjače, 13. Mekušci, 14. Kolutičavci, 15. Člankonožci, 16. Rakovi, 17. Kukci, 18. Kružouste, 19. Ribe, 20. Vodozemci, 21. Ptice, 22. Sisavci.
RASPORED PREDAVANJA U AKADEMSKOJ GODINI 2007/2008.
TJEDAN |
SADRŽAJ RADA |
PREDAVANJA |
SEMINARI |
1. |
Prirodne znanosti, Tvar, energija-materija. Fizikalni, kemijski i biološki procesi, Živa i neživa priroda, Hijerarhijska organizacija materije. |
2 |
1 |
2. |
Teorije o postanku živog svijeta, Evolucija, Zajednička svojstva živih bića, Pokus, eksperiment, pribor, Mikroskop. |
2 |
1 |
3. |
Građa živih bića, Stanica, Prokarioti, Eukarioti, Bakterije, Sistematika živih bića. |
2 |
1 |
4. |
Mitoza , Mejoza, Jajna stanica i razmnožavanje |
2 |
1 |
5. |
Tkiva, Organi, Organski sustavi i organizmi, |
2 |
1 |
6. |
PISMENI ISPIT |
1 |
0 |
7. |
Biljke građa i funkcija, Vegetativno i spolno razmnožavanje biljaka, Sistematika biljaka |
2 |
1 |
8. |
Mitoza i citokineza, Životni ciklus, Mejoza, Genetska varijacija, |
2 |
1 |
9. |
Poremećaji genetičke ravnoteže, Nasljedne bolesti, Genetičko inženjerstvo, Kloniranje |
2 |
1 |
10. |
Uzroci i uzročnici bolesti, Uvjeti nastanka zaraznih bolesti, načela profilakse zaraznih bolesti, imunološki sustav. |
2 |
1 |
11. |
Energija, Oblici energije, Izvori energije (obnovljivi i neobnovljivi), Korištenje energije u svakodnevnom životu. |
2 |
1 |
12 |
Utjecaj čovjeka na okoliš, Uništavanje šuma, Industrijski otpad, Otpadne vode, Onečišćenje zraka. |
2 |
1 |
13. |
Zaštita okoliša danas, Zaštita prirode u Hrvatskoj, zaštićena područja u Hrvatskoj |
2 |
1 |
14. |
Zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj, Zaštićene životinjske vrste u hrvatskoj, Genetski modificirana hrana, Ekološka proizvodnja hrane. |
2 |
1 |
15. |
TEREN |
? |
? |
Literatura:
1. Delić, A. , Vijtiuk, N. (2004.): Prirodoslovlje, Školska knjiga, Zagreb
2. Vrtar, B. , Balabanić, Meštrov, M. (1998.): Genetika, Evolucija, Ekologija; Školska knjiga, Zagreb.
3. Matas, M., Simončić, Šbot, V. (1992.): Zaštita okoliša
4. De Zan ( 1989.): Zbirka pribora za praktične radove i demostracijske pokuse u Nastavi P i D-a
Izborna literatura: Časopisi Priroda, Ekološki glasnik, Zdravlje i sl.
Primjer mentalne mape
Izradila studentica: Vlatka Družinec, II. godina
Razmnozavanje
PITANJA IZ PRIRODOSLOVLJA
1. Što su virusi i kako su građeni?
2. Zašto kažemo da su virusi na granici živog i neživog svijeta?
3. Koje zarazne bolesti izazivaju virusi ( nabrojite bar 5)?
4. Kako virus napada stanicu?
5. Kakva je razlika između prokariotskih i eukariotskih stanica?
6. Nabrojite praživotinje?
7. Koji su načini nespolnog razmnožavanja?
8. Što je gen, a što genom?
9. Što su kromosomi?
10. Kako se odvija mitoza, a kako mejoza?
11. Što je crossingover?
12. Koliko kromosoma imaju tjelesne stanice a koliko jajne?
13. Kromosomi određuju spol djeteta, kada će se roditi dječak a kada djevojčica?
14. Kako nazivamo blizance potekle od jedne jajne stanice i kakve su im osobine?
15. Opiši kako se odvija parenje kod ptica?
16. Ptice imaju pneumatizirane kosti što to znači i čemu služi?
17. Zašto ptice migriraju?
18. Jedinke u životinjskom svijetu na svijet donose mlade na tri načina, koja?
19. Što je jaje i kako je građeno?
20. Zašto je bjelanjak teži od žumanjka?
21. Zašto pedijatri preporučuju jaja u prehrani školske djece?
22. Jaje ima zračnu komoru, kako ona nastaje i što znači njena veličina'
23. Kakva je korist od virusa?
24. Što su bakterije i gdje žive (širi odgovor)?
25. Koja su tri osnovna oblika bakterija?
26. Kako se razmnožavaju bakterije?
27. Dva su osnovna načina prehrane bakterija koja (šire)?
28. Kakva je razlika između saprofita i parazita?
29. Koja tri znanstvenika imaju osobito značenje za razvoj mikrobiologije?
30. Nabrojite vrste bakterija (bar 5).
31. Što je pasterizacija , a što sterilizacija?
32. Nacrtajte građu papučice i napišite gdje živi i kako se kreće?
33. Što je euglena i zašto je neki svrstavaju u biljke?
34. Gljive su posebno carstvo živog svijeta, kako se zove?
35. Najpoznatiji predstavnik mješinarki-zelene plijesni je pencilijum. Zašto je važna ta gljiva i koji znanstvenik je otkrio to njeno svojstvo?
36. Što gljive povezuje sa životinjskim svijetom a što sa biljnim?
37. Nabroji bar tri otrovne i tri neotrovne gljive?
38. Nacrtaj gljivu i označi njezine dijelove?
39. Moruzgva brani sebe i raka, a isto tako periska sebe i račića, kako se naziva takav zajednički život?
40. Zašto tvrdimo da su modrozelene alge veći proizvođač kisika na Zemlji od šuma?
41. Koja alga prijeti našem moru i kako?
42. Člankonošci su najbrojnija životinjska skupina(800 000 opisanih). Kako im je podijeljeno tijelo ( nacrtaj).
43. Kod kukaca razlikujemo potpunu i nepotpunu preobrazbu. Koji stadij nedostaje kod nepotpune?
44. Koji su to zadružni kukci?
45. Nabrojite bar četiri vrste leptira.
46. Kukci prenose opasne bolesti, koje?
47. Kakve su štete od kukaca u poljoprivredi i domaćinstvu?
48. Zašto božju ovčicu (bubamaru smatramo korisnom)?
49. Kako dijelimo mekušce?
50. Svi bodljikaši su morske životinje i imaju zrakastu simetriju. Koje su to životinje (bar tri)?
51. Koji su glavonošci najpoznatiji u Jadranskom moru?
52. U koji razred životinja ubrajamo paklare i sljepulje?
53. Ribe ubrajamo u kralježnjake i oplodnja im je vanjska, što to znači?
54. Koža riba prekriveno je ljuskama kod nekih su nestale, kod kojih?
55. Navedite dvije ribe selice. Jedna živi u slatkoj vodi, a mrijesti se u morskoj, druga živi u morskoj a mrijesti se u slatkoj?
56. Što su dvodihalice i gdje žive?
57. Kakva je razlika između hibernacije i estivacije?
58. Nabrojite vrste žaba?
59. Vodozemci imaju osobinu regeneracije, što to znači?
60. Nabrojite vrste vodozemaca?
61. Izraz kameleon ušao je i u socijalno okružje zašto i daje se kao epitet nekim ljudima, zašto?
62. Kod biljaka razlikujemo vegetativne i regenerativne organe i čemu oni služe?
63. Što je tkivo ili staničje?
64. Koja je funkcija lista biljke?
65. Koja je funkcija korijena biljke?
66. Prepoznati na crtežu oblike listova.
67. Zašto za svako drvo možemo reći da je jedan vodoskok (transpiracija)?
68. Što je disimilacija?
69. Što je fotosinteza?
70. Što su endemi a što relikti?
71. Komparirati dijelove jednosupnica i dvosupnica.
72. Radi prilagodbe imamo preobrazbu lista, navedite primjer.
73. S obzirom na prilagodbu s vodom razlikujemo: hidrofite, higrofite, kserofite i mezofite koja im je karakteristika?
74. Gdje žive mahovine sedrotvorci i zašto su važne?
75. Kako se naziva najveća paprat u flori Hrvatske, a indikator je tla s kiselom podlogom?
76. Kako dijelimo sjemenjače prema smještaju sjemenih zametaka?
77. Po čemu razlikujemo smreku od jele (opiši)?
78. Opiši tisu?
79. Zašto je značajan ginko?
80. Po čemu su značajni mamutovci (Sequioa)?
81. Cvijet je generativni organ cvjetnica i od kojih se dijelova sastoji?
82. Kod naprednijih cvjetnica cvjetovi su skupljeni u cvatove prepoznaj na slici najvažnije (grozd, klas, štitac, klip, gornju i donju glavicu)?
83. U koju porodicu spada grah, kupus, mrkva, kadulja, kamilica, pšenica?
84. Što je flora a što vegetacija?
85. Kojem vegetacijskom području pripada Hrvatska?
86. Kod nas je rasprostranjena porodica bukve koje drveće pripada toj porodoci?
87. Koja je korist od biljaka?
88. Nabrojte pet ljekovitih biljaka i što liječe?
89. Koje su najvažnije industrijske biljke?
90. Tobolčari su sisavci, u čemu je njihova posebnost?
91. Kada su izumrli dinosauri i zašto?
92. Koji su danas najveći sisavci na Zemlji?
93. Što je ekologija?
94. Što je zaštita okoliša?
95. Kakva je razlika između solarnih ploča i solarnih ćelija?
96. Koji su obnovljivi izvori energije a koji neobnovljivi?
97. Kakva je razlika između nacionalnog parka i parka prirode?
98. Što je GMO (dva primjera (biljka, životinja)?
100. Što je biološka raznolikost (opširnije)?